Hrvatski antiglobalistički pokret
HAP
Hrvatski antiglobalistički pokret

  • Hrvatski antiglobalistički pokret je nova inicijativa koja se bori protiv svih vidova ekonomske globalizacije i kapitalizma - protiv neoliberalizma, NATO-a, EU, MMF-a, WTO-a, Svjetske banke, svih vidova socijalne nepravde i nejednakosti itd. Mislimo globalno, a djelujemo lokalno. Blog, osim tekstova o politici i ekonomiji, donosi i vijesti iz cijelog svijeta kojih nema u srednjostrujaškim hrvatskim medijima.
izdvojeno
Arhiva
« » vel 2010
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
Brojač posjeta
148152
Blog
petak, siječanj 23, 2009

Novi list, 23.1.2009.

 

»sit-in« prosvjed: ZAGREB JE NEDAVNO SVJEDOČIO U NAS NEUOBIČAJENOM GANDIJEVSKOM PROSVJEDU MLADIH LJUDI KOJIM SU ZATRAŽILI PREKID REFORME ZDRAVSTVA Zdravstvo svima!
Sudionici »Prosvjeda protiv privatizacije povodom participacije« odlučili su se na, za hrvatske prilike, neuobičajeni oblik prosvjeda – sjeli su na stepenice i prisilili službenike Ministarstva zdravstva da okolnim putovima dođu do svojih ureda


Piše Jerko BAKOTIN
Pred Ministarstvom zdravstva prosvjedovali su prije nekoliko godina i Zeleni

ZAGREB – U Hrvatskoj se događa tipičan prodor neoliberalnih ideja, što znači prebacivanje državnih troškova na građane uz sve lošiju uslugu, kaže jedan od organizatora nedavnog prosvjeda pod nazivom »Prosvjed protiv privatizacije povodom participacije (PPPP)«, koji je u ponedjeljak održan u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi. Podsjećamo, točno na početku radnog vremena, prije nego što je većina zaposlenih pristigla na svoje radno mjesto, grupa od tridesetak mlađih ljudi zaposjela je glavne stepenice u prostorijama ministarstva na adresi Ksaver 200 a. Prosvjednici su, posjedavši na tlo, blokirali prolaz djelatnicima ministarstva te su ovi – ponekad nakon neuspješnih pokušaja »proboja« – bili prisiljeni do radnih prostora ići zaobilaznim putem.
   


Depersonalizirana akcija


Riječ je o takozvanom »sit-in« prosvjedu, koji je kao oblik nenasilnog otpora prvi popularizirao Gandhi. Na Zapadu je pristalice stekao tijekom turbulentnih šezdesetih. Akteri ovog, za naše prilike neobičnog okupljanja, naveli su u svome letku kao glavni zahtjev »prestanak procesa privatizacije zdravstva i očuvanje zdravstvenih usluga za sve«. Zdravstvo bi se, po prosvjednicima, trebalo financirati uobičajenim porezima na osnovu solidarnosti, a zahtijevali su i trenutačni opoziv novouvedenih participacija. Sudionici prosvjeda inzistirali su na anonimnosti.
    – Nismo htjeli personalizirati akciju. Mediji, naime, uvijek sve svode na aktere. Kada su srednjoškolci prosvjedovali, svi su pisali o tome kako je pametan i koliko jezika govori njihov predstavnik, umjesto o njihovim zahtjevima, govori naš sugovornik, te nastavlja:
    – Vidite, ministar je rekao – to su mladi ljudi koji su sjedili i pjevali, ja bih isto tako pjevao s njima da sam bio tamo. To je njihova taktika, da se ne priča o biti prosvjeda, o onome što je važno, a to je u ovom slučaju zdravstvo, tvrdi mladić.
   


Na korist kapitala


Po njemu, u zemljama Europske unije također se negoduje jer EU ,također, počinje uvoditi tržišni model. Neke države, poput Francuske, Švedske ili Belgije, imaju tradiciju solidarnosti pa se tome odupiru. Stvar je u tome, govori nam prosvjednik, da se u Hrvatskoj svi ponašaju kao da je to nešto što tako mora biti, a riječ je o reformama koje se pokušavaju prikazati kao »menadžerske«, za efikasnije zdravstvo. Zapravo se radi na štetu građ


* Milinović kaže: »Mi ne idemo u amerikanizaciju zdravstva, pa milijun i sto tisuća ljudi ne plaća nikakve troškove«. Ali nas je četiri i pol milijuna! 
   
Participacija je psihološka barijera
   
    Liječnica i stručnjakinja za zdravstvo Karmen Lončarek izrazila je svoju potporu zahtjevima prosvjednika.
    – Njihove tvrdnje nisu proizvoljne, već ih javnozdravstvena znanost obilno potvrđuje. Novouvedene participacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti neće donijeti uštedu, naprotiv. Dokazano je da već i najmanja participacija predstavlja psihološku barijeru zbog koje bolesnik liječničku pomoć ne traži što je ranije moguće, već je odgađa, pa liječenje počinje kasnije, kad je bolest jače izražena, a time su troškovi liječenja u konačnici mnogo veći nego da nije bilo participacije kao barijere. Drugim riječima, uvođenje participacije ne samo da neće uštedjeti zdravstveni novac, već će prouzročiti porast ukupnih zdravstvenih troškova, tvrdi Lončarek, te kaže da su te teze potkrijepljene od strane niza stranih autora.
    – Također, smatram da bi svaki naš građanin morao pogledati film Michaela Moorea »Sicko« da se sam uvjeri kakve teške posljedice po zdravlje građana donosi zdravstveni sustav utemeljen na tržišnim načelima. Taj film se na Zapadu koristi kao nastavni materijal za studente javnog zdravstva. Podržavam kolege iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine koji su shvatili kamo vodi uvođenje participacije u primarnom zdravstvu i bore se za dobrobit svojih pacijenata. Zdravlje mora biti ljudsko pravo, a ne privilegij, zaključuje liječnica.


ana i u korist kapitala.
    – Te reforme idu pod pritiskom svjetske banke i MMF-a. Ovo nije pitanje ideologije, nego informiranosti, a njihovi argumenti su na razini jednostavnog negiranja, »to nije tako«. Recimo, postoji taj General Agreement on Trade in Services (GATS), ugovor koji smo potpisali s Svjetskom bankom, a koji predviđa privatizaciju zdravstva. Mnoge zemlje su tražile izuzetke, a mi nismo. Zašto je to tako, pa Hrvatska nije ni prevela čitav tekst tog sporazuma, pita se prosvjednik.
    Zanimljivo je da je tijekom prosvjeda državni tajnik za zdravstvo Ante Zvonimir Golem – koji je pokušavao razgovarati s okupljenim mladima – izrazio svoju neupoznatost s GATS sporazumom, a nakon što je spomenuo američko zdravstvo, došlo je do bučnog ironično-podsmješljivog skandiranja zdravstvu SAD-a.
    – Čak je iz bolnice Rebro došla jedna žena koja je tamo čekala pregled. Za prosvjed je čula na radiju pa nam se priključila. Bila je bijesna jer je ministar rekao da nitko ne čeka pregled duže od mjesec dana, a njoj je ovo već četvrti mjesec, govori aktivist.
    – Milinović kaže – »mi ne idemo u amerikanizaciju zdravstva, pa milijun i sto tisuća ljudi ne plaća nikakve troškove«. Ali nas je četiri i pol milijuna, rezonira naš sugovornik.
    Nakon prosvjeda Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi izdalo je priopćenje u kojem demantira zahtjeve prosvjednika i opovrgava točnost navoda iz njihovog letka. No, naši novinari su se na licu mjesta uvjerili da su i pojedini djelatnici ovoga ministarstva izrazili svoju potporu prosvjedu, uz obrazloženje kako zdravstvo mora biti dostupno svima.




 

HAP @ 12:33 |Komentiraj | Komentari: 0